Lastrićev Čizmar

   Čudan naslov! Na prvi bismo pogled pomislili da se radi o nekom obrtniku u službi Lastrića. Ali ne! Radi se o propovjedničkom priručniku, kojemu takav nadimak nije dao Lastrić, nego fratri.

   Radi se, dakle, o dva Lastrićeva djela: NEDILJNIK DVOSTRUK i SVETNJAK u kojima su donesene 108 + 52 pučke propovijedi za nedjelje i blagdane. Za svaku nedjelju donesene su po dvije pa je stoga u naslovu: “Nedj. dvostruk”. Propovijedi su pisane za svećenike-dušobrižnike na selima. Djelu su dali nadimak “Čizmar” vjerojatno zbog toga što su dušobrižnici kojima je namijenjen išli na teren slaviti mise s pukom na grobljima ili zabitnim mjestima, a redovno su morali ići u čizmama. A propovijedi su tako pregledne i laganog stila da se svećenik mogao spremiti za propovijed dok mu momak čisti i zagrijava čizme.

   Djelo nije nastalo iz komercijalnih, već iz pastoralnih pobuda. Osjeća se da pisac nije nastojao isticati sebe, nego se prilagođavati drugima. U predgovoru Nediljnika sam veli:^[1] “Za prvo djelo, koje sam objavio 1755, pod naslovom ’Testimonium bilabium’ ... bio sam kritiziran zbog opsežnosti; a ujedno su me dušobrižnici poticali, dapače i molili, da izradim jedan godišnjak s kratkim govorima. Ovim, dakle, želim njima ugoditi... Iz toga slijedi da, niti je moja nakana, niti je stil djela, da bi gradski propovjednici u njemu našli visoke govore koji bi u sadašnjem vremenu zadovoljio one ’prurientibus auribus’ ^[2], nego je namijenjeno samo pastirima onih duša za koje je pisano: parvuli petierun panem.^[3]” Ovaj navod pisac je stavio i za opći moto djela.

   Na naslovnoj stranici NEDILJNIKA Lastrić je stavio podnaslov: “Po dvije propovijedi za svaku nedjelju... priređene samo za lakoću dušobrižnika puka seljačkoga, priprostog i neobrazovanog”. Tu se on prilagodio kategoriji klera, koji se sa svoje strane prilagođava puku priprostome. Ali je sačuvao ugled svoje obrazovanosti i sistem znanstvenika. Na kraju svake propovijedi on donosi bilješke, koje naziva SYNOPSIS SENTENTIARUM, i upozorava korisnike kako će se njima služiti. “Vrlo rijetko sam”, veli on, “biblijske izreke stavljao latinski, nego našim jezikom. Ali imaju bilješke, a, b, c itd. iza svake propovijedi, gdje su te izreke zabilježene školski, i odakle su uzete.”

   Odmah iza Predgovora (koji obuhvaća dvije stranice), slijedi Kazalo (koje on naziva Ukaz). Najprije su, na četiri stranice, navedene propovijedi po redoslijedu kalendara; zatim slijedi abecedno kazalo tema na osam stranica. K tome, svaka je propovijed razdijeljena marginalnim brojevima, a na margini je označen jednom rečenicom sadržaj pod tim brojem. Na to je u predgovoru upozorio ovako: “Za olakšanje onim dušobrižnicima koji nemaju vremena naučiti – a ja ne govorim o lijenima – u NEDILJNIKU sam stavio pokraj teksta ukratko sadržaj onoga što se nalazi pod tim brojem. Tako, upamtivši po redu te zabilješke a pročitavši samo početak, mogu oni razlomiti kruh malenima pa ne otpustiti ih gladne od oltara svojim kućama.”

   Lastrić nije išao samo za tim da olakša propovijedanje: on i upozorava dušobrižnike na odgovornost. Najprije navodi riječi sv. Petra iz 1 Pt 5,2; i proroka Ezekijela poglavlje 34 i 3, koje i komentira. Na koncu nadodaje: “Kako je trostruka paša i hrana kojom dušobrižnici hrane vjernike, tako je i trostruk način kako ih mogu upropastiti. Prvo, ako im ne sjaju dobrim uzornim životom; drugo, ako ih ne poslužuju s ljubavlju svetim sakramentima; treće, ako ih ne hrane solidnim naukom i propovijedanjem, osobito pripravljanjem na dobru i valjanu ispovijed.”

   NEDILJNIK DVOSTRUK obuhvaća 108 propovijedi. Svaka propovijed (u izvorniku: govorenje) počinje kratkom svetopisamskom izrekom na latinskom jeziku, a zatim prijevod na naški.

   Propovijedi su podjednake: obuhvaćaju četiri do pet stranica, a one su u dvjema kolonama. Tema je razrađena na uvod, pet do deset stavki označenih rimskim brojevima i prirodni završetak. Iza svake propovijedi je “Synopsis sententiarum” (što mi nazivamo fusnote), gdje su navedeni latinski biblijski citati prema Vulgati, zatim citati svetih otaca i teologa, također prema označenom izvoru. Ukoliko zadnja stranica nije ispunjena do dna, dodana je neka ilustracija (vinjeta), tako da svaka nova propovijed može početi novom stranicom.

   U SVETNJAKU propovijedi su kraće i jednostavnije.

   U NEDILJNIKU teme propovijedi većinom su moralno-katehetske. Za cijelo vrijeme Došašća propovijedi su o općem i posebnom sudu Božjem. Iza Božića odmah nastavlja o ispovijedi i zapovijedima Božjim, što se proteže kroz cijelu korizmu i dijelom iza Uskrsa. U nedjelje iza Duhova propovijedi su o raznim krepostima, kao i o protivnim manama i grijesima.

   Knjiga SVETNJAK ne sadrži samo propovijedi o svecima, nego i o drugim svetkovanjima. Od Gospodnjih svetkovina tu su: Božić, Vodokršće, Veliki petak, Uskrs s dva slijedeća dana, Spasovo, Duhovi s dva slijedeća dana, Presv. Trojstvo, Tijelovo; a tu možemo ubrojiti Staru godinu, Novu godinu, Ime Isusovo i Čistu srijedu. Kao Marijanski blagdani zastupani su: Martino, Blagovijest, Gospa od Anđela, Velika i Mala Gospa i Gospino začeće. Jedna je propovijed o sv. Mihovilu arkanđelu. Od apostola su: Petar i Pavao, Filip i Jakov, Jakov st., Bartol, Šimun i Juda, Toma i Ivan. Od drugih svetaca: Sv. Josip, Ivan Krstitelj, Ana, Ilija prorok, Juraj, Marija Magdalena, Lovro, Franjo Asiški, Stjepan Prvomučenik, Mladenci, te Svi sveti i Dušni dan.

   Prvo i, koliko mi je poznato, jedino izdanje obadviju knjiga je u Mlecima, godine 1766.

[1] Citate odmah prenosim iz arhaičnog govora i starog pravopisa u sadašnji.

[2] Ovdje se aludira na 2 Tim 4,3: Jer doći će vrijeme kad ljudi neće slušati zdrave pouke, nego će po svojim željama sebi gomilati učitelje da im golicaju uši.

[3] Djeca vape za kruhom a nikog da im ga pruži (Tuž 4,4).