Bez obzira na vrucu politicku jesen sto su je u Bosni i Hercegovini izazvali nedavni izbori, kosovska je drama u zizi, kako nase tako i svjetske javnosti. Ugledni politicki analiticari danas mnogo smjelije prognoziraju brzi kraj cetvrte Jugoslavije, koja tavori zahvaljujuci uporabi nacionalizma kao instrumenta za osvajanje vlasti (i gubljenje teritorija!) osmisljenoj u radionici suludog srbijanskog vozda, kojemu jos uvijek, usljed nepostojanja konsenzusa medju najznacajnijim svjetskim silama, "prolaze" i najprljavije rabote. Ono sto je Milosevic ucinio, prvo u Hrvatskoj i u BiH, pa sada na Kosovu, zasigurno je ogroman gubitak za Europu i demokratska stremljenja opcenito, te istodobno snazna pljuska kljucnim moralnim postavkama naseg vremena. Stoge ne treba cuditi sto je Washington konacno odlucio zauzdati balkanskog gospodara rata, znajuci da je srpski nacionalizam u stanju uvuci u konflikt i one zemlje kojima je ponajmanje do ratovanja. Sama ta okolnost ujedno odrazava i punu realnost posthladnoratovskog svijeta; ocito je naime da ako SAD ne preuzme vodstvo u discipliniranju Srbije, to nitko drugi nije u stanju uciniti. Bilo kako bilo, ustrajavanje na dvostrukom pritisku, vojnom i politickom, mora dati rezultate, uz neizbjeznu konstataciju da je jedina sansa za mir u siroj regiji spremnost Washingtona da ide do kraja.
Rezultati rujanskih izbora sto ce se primjenjivati sljedece cetiri godine, i pored nesto povoljnije pozicije oporbenih struja, garantiraju neupitnu premoc nacionalnih lidera, sto opet sugerira kako ce ovi nastaviti po starom. Daljnja je procjena, ma kako pesimisticno ona zvucala, da brze reintegracije BiH nece biti. S druge strane, najavljeni ostriji pritisak medjunarodne zajednice na ovdasnje vodece politicare jamci nastavak mirovnog procesa. Kod takvog odnosa snaga, nerealno je ocekivati bilo kakve krupnije promjene u narednom "srednjorocnom planu". Osim eventualnih prijevremenih izbora.
Vareska se svakodnevica samo na prvi pogled doima mirnom i neopterecenom problemima. Ali, ako se malo zaviri "ispod koze", odmah se uoci da je stvarno stanje posve drugacije. Podsjetimo samo da u opcinskim tijelima vlasti nacionalni sastav uposlenih ni priblizno ne odgovara rezultatima davnih, pretposljednjih izbora, ili da je preporuka, (bolje receno zapovijed) Hansa Schumachera, srocena prigodom njegova posljednjeg posjeta vareskim politicarima i dalje mrtvo slovo na papiru. Ponovno je protekao predug vremenski period bez zakazivanja sjednice Opcinskog vijeca. Imajuci u vidu cinjenicu da je u tekucem mandatu predsjedavajuci Opcinskog vijeca iz SDP-a, ovdje nam se cini umjesnom mala digresija kako vareski SDP nastavlja otvoreno kolaboriranje s vladajucim strukturama SDA, kojima je cilj sto vise produljiti sadasnje stanje. Otuda samo naivne moze cuditi to sto je SDP u Varesu kronicno inferioran. A da netko ne bi pomislio kako nemamo daleko vecih problema, reci cemo da ovaj put namjerno nismo htjeli o gospodarstvu. Na koncu cemo podcrtati ono sto smo citateljstvu u vise navrata ponavljali: pod postojecim su okolnostima upornost i strpljivost svakog ponaosob i Hrvata kao cjeline temeljne pretopostavke za promjenu samih tih i takvih okolnosti, ali i za bolju sutrasnjicu u koju nimalo ne sumnjamo.