Dok se sav svijet žalio na zvuke vuvuzela, koje su mjesec dana gotovo svaku večer zujale poput pčela u našim domovima posredstvom televizijskih prijenosa utakmica sa Svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoj Africi, u nas je u Bugojnu puklo. Pripadnici vehabijskog pokreta u BiH dignuli su u zrak tamošnju policijsku postaju i usput raznijeli pola četvrti. Jedan je policijski službenik smrtno stradao, a jedna policajka teško ranjena. Federalne vlasti, uključujući i političke stranke pod čijim su okriljem uz rat odgojeni takvi ekstremisti, redom su osudili taj teroristički čin i vrlo brzo dohvatili za vrat lošeg diverzanta i još lošijeg bjegunca. No, našim političarima ne treba vjerovati čak ni u ovakvom slučaju nad kojim tobože iskreno žale jer njima je svaka radikalizacija stanja dobro došla u ovom periodu pred izbore, a i da nisu izbori korisno je skrenuti pozornost sa stvarnih problema, kao što je korupcija npr., na tako neki bauk.
U međuvremenu je u
Splitu održana prva zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH, u cilju
potvrde dobrosusjedskih odnosa dviju država. Republiku Hrvatsku i Bosnu i
Hercegovinu veže ne samo 1001 kilometar zajedničke granice već i veliki broj
Hrvata koji žive u ovoj zemlji i stoga se, prema mišljenju premijerke
Jadranke Kosor, ovu sjednicu proglasilo povijesnim trenutkom. "Želim
istaknuti da je BiH dobila Akcijski plan za NATO uz snažnu potporu RH i da ćemo
je i dalje podupirati na euroatlanskom putu", kazala je premijerka i izrazila
želju za učvršćivanjem gospodarske i pogranične suradnje, kao i suradnje na svim
drugim područjima od znanosti i tehnologije, do kulture. Kad će odigrati
suradnja na planu izručenja likova kao što Glavaš ili Jelavić,
nije rečeno. "Naši bilateralni odnosi su u usponu", kratko se nadovezao i
Nikola Špirić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH.
"Nijedan političar, a niti svi predsjednici od Tuđmana pa do Mesića, nisu razumjeli stanje u BiH niti probleme te zemlje. Posljedica svega je izostanak artikulirane politike prema BiH. Ali, zapravo, Hrvatska nema samo politiku prema BiH, ona nema niti jasnu politiku prema regiji. Nije mi niti jasna zajednička sjednica dviju vlada u Splitu. Naši političari odu u BiH i fraziraju, a nisu spremni za rješavanjem problema u BiH", ustvrdila je u intervjuu hercegovačkom portalu Poskok.info profesorica zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr. Mirjana Kasapović.
"U jugoistočnoj Europi pojavljuje se nova arhitektura", izjavio je visoki predstavnik i specijalni predstavnik Europske unije Valentin Inzko, upozorivši da "dok neki politički lideri već počinju ovu promjenu pretvarati u korist za svoje građane, drugi tek trebaju shvatiti što se oko njih događa". Ova se dezorijentiranost, po prilici, odnosi na političku bratiju u BiH. "Regionalno okruženje sada je bolje nego što je ikada bilo od završetka sukoba", rekao je Inzko tijekom niza sastanaka koji su održani na marginama petog međunarodnog Croatia Summita, dometnuvši: "Građanima BiH dosad su uskraćivane mnoge prednosti koje dolaze se značajno unaprijeđenom klimom u regiji, a razlog za to je skup i neefikasan sistem upravljanja ovom zemljom, kao i to što politika BiH ne ide u korak s vremenom."
Ono o čemu govori Inzko, i svatko ozbiljan, za tili čas uviđa i obični putnik namjernik kroz Bosnu, a takvih je u ovim danima godišnjih odmora veliki broj. Čim se prijeđe granica i slabovidnom je, naime, jasno da se nalazi na tlu zemlje u kojoj vrijeme kao da ide unatrag.
Zakašnjelo i uspavano vareško ljeto malo će se trgnuti zahvaljujući pritjecanju iseljenika i promenadi u svrhu zavičajnih susreta po okolnim izletištima, ali i župama, budući da Vijaka i Borovica imaju patrone sretno usklađene s razdobljem godišnjih odmora.
O bilo čemu drugom nema se što kazivati. Stavnja i sama mršava, ali još nekako teče, sve drugo stoji. Realizira se tu i tamo tek poneki projektić, jedva vrijedan spomena. Evo, na primjer, kontejneri za smeće dobili su asfaltirane i natkrivene kutke, popravljeno je par oglasnih tabli, a krpanje asfalta kroz Prnjavor doživjelo je svoj mali jubilej – na tome se sada radilo već peti put.
U Sarajevu smo, poštovani čitatelji, nakon nekoliko prolongiranja konačno nazočili sjednici Doma naroda, da iz prve ruke saznamo i prenesemo koliko narodni poslanici uvažavaju vaših 4000 potpisa prikupljenih sa zahtjevom za vraćanje Vareša po svim kriterijima pripadajućoj regiji, današnjem Kantonu Sarajevo. Neki su vam poručili, koji inače ne znaju ni gdje je Vareš ni kako je u njemu, da ste u zabludi ako mislite da ćete bolje živjeti pripadnete li Sarajevu. Nisu obrazložili takvu ocjenu, ali su time stavili do znanja da je Vareš tamo definitivno neželjen.
I, bilježimo još zanimljiv događaj na starom gradu Bobovcu, u sklopu jednog šireg projekta podržanog od Europske unije. Nakon prvih poslijeratnih satova povijesti u organizaciji Vojske Federacije, pa kasnije manifestacije "Spasimo Bobovac" koju su forsirale nevladine organizacije s područja Kraljeve Sutjeske i Kaknja, ovo bi bio treći oblik nastojanja da se Bobovac konačno stavi u funkciju. Za tu svrhu oživljeni su neki likovi iz prošlosti i iz ropotarnica povijesti izvučeni pojedini rekviziti, samo su, čini se, falile one trublje kakve se koristilo na dvorovima srednjeg vijeka – pošto je ovo ljeto svakako bilo u znaku vuvuzela.