BLAGDANSKA DEKORACIJA

OBIČAJI I FOLKLOR SLAVLJENJA BOŽIĆA

 

Piše fra Željko Brkić

 

Smisao i značenje svakog simbola krije se u njegovoj slikovnoj jednostavnosti i spoznajnoj složenosti. Svaki simbol nosi u sebi emocije i  smisao koji svatko može doživjeti, ali samo djelomično spoznati, razumjeti i naslutiti. Božić je blagdan koji u nama budi različite emocije upravo zbog svojih običaja i simbola koje i mi sami možda još uvijek nismo razumjeli i otkrili njihovo značenje i smisao. Na žalost, događa nam se, a što naravno nije dobro, da u slavljenju Božića običaji i folklor zasjene sam događaj Božića. U božićnoj noći dogodio se jedan snažan preokret i to tamo gdje ga nitko nije iščekivao. Započela je jedna nova poruka ljudima koja je izrečena događajem rođenja jednoga novoga Života. Događaj rođenja toga novoga Života i njegova poruka daju smisao svim simbolima, običajima i folkloru slavljenja Božića.

 

Žito (pšenica)

 

Božićno žito još uvijek sijemo i pripremamo u našim domovima. Kod nas je običaj da se božićno žito sije 13. prosinca, na blagdan sv. Lucije. Međutim, u prijašnjim vremenima to se radilo mnogo ranije, na dan sv. Barbare, 4. prosinca, ili na blagdan Bezgrešnog začeća BDM, 8. prosinca, i na sv. Nikolu, 6. prosinca, ili pak, gotovo iznimno na dan sv. Katarine, 25. studenog. Zrno u sebi skriva klicu iz koje će izrasti novi život i novi plod. Ispod božićnog bora i po kući se stavlja mlado, tek isklijalo žito. Ovaj običaj povezan je s Božićem, s kolijevkom, s tek rođenim djetetom.

 

Božićno zelenilo i drvce

 

Svakovrsno zelenilo prkosi zimskom umrtvljenju prirode pa su ljudi od davnina u njemu vidjeli životnu snagu. Bor kao jedan od simbola Božića pojavio se u Njemačkoj u 16. stoljeću kada su borovi postali božićna drvca. Božićno drvce nadovezuje se na stari germanski običaj kad se u poslijebožićnim noćima u kuću vješalo zelene grane da bi se obranilo od zlih duhova. Zeleno stablo usred zime, okićeno i osvijetljeno, označava život, ali ujedno nas podsjeća i na biblijsko stablo Dobra i Zla, opredjeljivanje za život ili protiv života. U nekim krajevima još uvijek je zadržan običaj da se božićno drvce ukrašava jabukama i orasima koji simboliziraju plodove života. Drvo je u svim narodima simbol plodnosti i izvor života. O tome nam govori i Biblija, pa nije bez razloga što se upravo na Badnjak, dan prije Božića, slave Adam i Eva, praroditelji.

 

Jaslice

 

Pod božićnim drvcem u suvremenom obiteljskom stanu središnje mjesto često zauzimaju jaslice, likovni prikaz Kristova rođenja. U naše dane to je najčešće od papira načinjena biblijska scena. Može se kupiti u trgovini i bez mnogo novca i napora postaviti pod božićno drvce. Međutim, te komercijalne jaslice imaju svoju originalnu povijest. Njihovo prvobitno mjesto je u crkvama. Jaslice se obično vežu u sv. Franju Asiškoga koji je još davne 1224. godine u šumi pokraj Greccija uz oltar postavio jaslice sa slamom i doveo magarca i vola. Povijest jaslica pokazuje kako su one pridonosile naučavanju Kristove vjere jer zorno predočuju Kristovo rođenje. Služile su pobožnom promišljanju Isusovog života.

 

Osim ovih spomenutih božićnih simbola i običaja, ne treba zaboraviti još dva koja su na žalost u zadnje vrijeme u mnogim krajevima skoro iščezla ili se rijetko gdje još upotrebljavaju. U staro doba bio je običaj da muškarci, pripremajući se za Božić, na Badnjak nacijepaju drva kako bi ih bilo dovoljno za sve blagdanske dane. Tada bi pred kuću dovukli Badnjak, debeli panj koji bi se stavio na ognjište i podržavao vatru kroz cijelo božićno vrijeme. S Badnjaka se uzimao žar kojim su se palile svijeće i vatra na ognjištu. Dok je panj badnjak zbog modernizacije, tj. uvođenja štednjaka, morao uzmaknuti iz tradicijskih običaja i obreda, slama se kao znak Božića mnogo dulje zadržala. Kad bi predvečer svi poslovi bili završeni domaćin bi otišao po slamu pa bi je na leđima unio u kuću. Od trenutka kad je slama unesena u kuću za obitelj je počinjala proslava Božića. Ulazeći u kuću i unoseći slamu domaćin bi izrekao riječi: "Na dobro Vam došao Badnjak i sveto porođenje Isusovo", a ukućani bi mu odgovorili: "I s tobom zajedno". Pučko je tumačenje da se slama prostire zato jer se Isus rodio u štalici na slami.