ŠIRENJE SVIJESTI O BOBOVCU

 

(NE)ZAŠTIĆENA BAŠTINA

           

            Piše Snježana Mutapčić

 

            Objavljujemo i drugi dio izlaganja na temu "Bobovac nekad i sad", koje je dipl. povjesničarka umjetnosti Snježana Mutapčić održala u sklopu manifestacije "Spasimo Bobovac" na Bobovcu 11. lipnja 2005., u kome se naglašava suvremena problematika zaštite toga povijesnoga područja u pogledu njegove revitalizacije i popularizacije

 

ISKOPAVANJA NA BOBOVCU

 

U dosadašnjoj praksi, služba zaštite spomenika posvetila je značajnu pozornost kako istraživačkim tako i konzervatorskim radovima na Bobovcu, koji su vršeni u više navrata.

Zahvaljujući velikom trudu i upornosti dr. Pave Anđelića (1920.-1985.), voditelja arheoloških istraživanja na Bobovcu i u obližnjoj Kraljevoj Sutjesci, može se konstatirati da je Bobovac jedini srednjovjekovni grad u BiH čiji je vladarski dvor u cijelosti istražen. Arheološko iskopavanje se odvijalo u okviru znanstveno-istraživačkog rada Zemaljskog muzeja u Sarajevu, čiji je kustos Pavao Anđelić obavio sustavno arheološko iskopavanje na Bobovcu od 1959. do 1967. godine. Iskopani arheološki materijal potom je i pohranjen u Zemaljskome muzeju. Rezultate istraživanja Anđelić je uvrstio u svoju doktorsku disertaciju obranjenu 1972., a koju je 1973. objavio kao monografiju "Bobovac i Kraljeva Sutjeska, stolna mjesta bosanskih vladara u XIV. i XV. stoljeću", čije je drugo izdanje objavljeno 2004.

Arheološki nalazi s Bobovca mogu se razvrstati u sljedeće skupine: keramika – keramičko posuđe, svjetiljke, pećnjaci s peći iz kraljevskih odaja, iz palačâ i franjevačke kuće; staklo – ulomci staklenih predmeta kao što je prozorsko staklo, čaše, boce, fiole; razni predmeti od željeza i metala, odnosno nakit i jedan posebno vrijedan nalaz – rezbarene kosti sa ženskim likom na pozlati. Među arheološkim nalazima posebno treba spomenuti i tri brončana gradska zvona, od kojih dva imaju sačuvane natpise: jedan je datiran s godinom 1410., a drugi je natpis s kraja XIV. stoljeća.

Pored spomenutih, nađeni su i drugi predmeti za svakodnevnu uporabu, primjerice novac i oružje, te prehrambeni proizvodi. Na temelju istraživanja zaključeno je da se grad razvio u srednjem vijeku oko kasnoantičkoga središta, od koga je sačuvan vidljivi dio sjevernoga zida glavne kule kraljevskog dvora na Gornjem gradu, te nalazi građevnog materijala iz IV. i VI. stoljeća. Najstariji sloj Bobovca seže u prethistorijsko doba i može se definirati kao obrambeno naselje iz brončanog i starijeg željeznog doba (II. milenij do 400. godine prije naše ere, lokalitet Gradina kod istočne kule na Visu).

U periodu od 1960. do 1969. vršeni su zaštitni radovi na otkopanim objektima sa ciljem da se spriječi njihovo urušavanje. Radovima je rukovodio dr. Ivo Bojanovski iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u BiH, u suradnji s arhitektom Aleksandrom Ninkovićem, također iz Zavoda, koji je bio autor projekta za restauraciju mauzoleja. Pod njihovim vodstvom obavljeni su dosad najznačajniji zaštitni radovi na Bobovcu.

Sve što je bilo istraženo i sačuvano na Bobovcu bilo je tretirano po načelu "čuvati, konzervirati, ali ne i restaurirati". To znači da se radilo na ostacima arhitekture bez dodavanja novoga, u cilju postizanja trajnosti i otpornosti objekata te očuvanja autentične vrijednosti ruina Bobovca. Samo su mauzolej i velika cisterna dijelom rekonstruirani.

 

ZAŠTITA BOBOVCA DANAS

                                                                                   

Područje Bobovca nije bilo zahvaćeno ratnim razaranjima, ali je njegovo propadanje tijekom devedesetih godina bilo posljedicom zapuštenosti i neredovnog održavanja. Stoga je, u ljeto 2002., Zavod za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa BiH počeo hitne intervencije na spašavanju objekata na platou Crkvice i na samome mauzoleju. Na mauzoleju je popravljen krov i gromobran, izmijenjeni su prozori i vrata, a potporni zid ispred mauzoleja je prezidan i ojačan. Usto, obavljena je sanacija istočnih bedema, te ostataka fratarske kuće.

Smatrajući svojom i našom obvezom širenje svijesti o značaju rehabilitacije Bobovca, želim podcrtati da jedino organiziranim i sustavnim djelovanjem znanja, iskustva i dobre volje možemo vraćati život vrijednostima Bobovca i dostojanstveno ih prezentirati kao zaštićenu baštinu.

 

Novo poglavlje u kontekstu aktivnosti na uređenju i rehabilitaciji Bobovca otvoreno je pojavom Udruge "Kraljevski grad Bobovac" Vareš. Uz suglasnost Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa BiH, Udruga u ovom trenutku realizira dva značajna projekta unutar mauzoleja koji će biti završeni ove jeseni. S druge strane na Bobovcu je, već drugu godinu na dan 11. lipnja, u organizaciji Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci i nekih nevladinih udruga s područja Kaknja, upriličena kulturno-zabavna manifestacija kao i usputna ekološka akcija pod nazivom "Spasimo Bobovac".