POVIJESNI PRIORITET

 

ZAŠTITA STAROGA GRADA BOBOVCA

           

            Piše Snježana Mutapčić

 

            Naš list "Bobovac" u dva će nastavka prenijeti najvažnije dijelove izlaganja na temu "Bobovac nekad i sad", koje je dipl. povjesničarka umjetnosti Snježana Mutapčić održala u sklopu manifestacije "Spasimo Bobovac" na Bobovcu 11. lipnja 2005., pri čemu je istaknula suvremenu problematiku zaštite toga povijesnoga područja s aspekta statusa odnosno zaštite na planu revitalizacije i popularizacije

 

            Među prioritetna pitanja zaštite spomenika spada utvrđivanje statusa spomenika. U slučaju Bobovca to je regulirano Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika od 6. studenog 2002. godine. Tako je srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac dobio status nacionalnog spomenika, što podrazumijeva najviši stupanj zaštite njegovih kulturno-povijesnih vrijednosti i značaja. Za povijesno područje Bobovac, u prethodnom postupku je sakupljena obimna dokumentacija koja se bazira na njegovoj topografiji i urbanim karakteristikama naselja gradskog tipa, s arhitekturom svjetovnog i sakralnog karaktera.

           Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u vrijeme kad je donesena Odluka o proglašenju Bobovca nacionalnim spomenikom bila je u sastavu: predsjedavajući prof. dr. Dubravko Lovrenović i članovi dr. Zeynep Ahunbay, Tina Wik, dr. Ljiljana Ševo i mr. Amra Hadžimuhamedović.

           Graditeljstvo Bobovca se sastoji iz nekoliko vrsta objekata, a to su utvrde ili bedemi s osmatračnicama, kulama i tornjevima podignutim nad strmim liticama brežuljka na čijim su zaravnima podignuti kompleks kraljevskog dvora i kultni kompleks na terasi Crkvica, s rekonstruiranom grobnom kapelom – mauzolejom bosanskih kraljeva i sa susjednim temeljima tzv. velike crkve, čiji artefakti ukazuju na karakteristike gotičke umjetnosti. Dvorski kompleks se sastoji iz dvije palače (gornja i donja) s pomoćnim zgradama i s dvije cisterne za vodu. Stambena arhitektura Bobovca obuhvaća naselje unutar bedema i na padinama Visa, odnosno predgrađe i podgrađe Bobovca situirano ispod sjeverne ulazne kapije, tzv. grad trgovačko-zanatskog karaktera.

Pet ukopnih mjesta nalazi se na sljedećim lokalitetima: Crkvica, gdje je podignuta mauzolejna ili grobna kapela Kotromanića, grobovi uz trijem i dvorišni dio kapele, zatim na putu od Crkvice prema Sutjesci, groblje na Braniču i šehidsko groblje kod sastavaka u podnožju Bobovca.

Da parafraziramo S. Vasilj koja smatra da prvoj graditeljskoj fazi Bobovca pripadaju objekti s početka 14. stoljeća kada su građeni bedemi gornjega grada i kula s cisternom koja se nalazila uz antički zid. Slijedi izgradnja dvora s pratećim objektima sa zapadne strane gradske kule (vjerojatno iz polovice 14. stoljeća), a do proširenja gradskog predvorja s izgradnjom dijelova utvrda na Visu i Crkvici dolazi, pretpostavlja se, početkom 15. stoljeća. U istom periodu se gradi glavna kula, sjeverni ulaz u grad i bedem s pet kula isturenog tipa.

 

                                                                                            (nastavak u sljedećem broju)