FRA IGNACIJE GAVRAN

U DOMU SV. ANTE U VISOKOM

 

PROSLAVLJEN FRA IGNACIJEV 90. ROĐENDAN

 

Piše Željko Ivanković

 

            U nedjelju 22. veljače u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, gdje već desetljećima živi, organizirana je svečanost obilježavanja 90. obljetnice rođenja dr. fra Ignacija Gavrana.

            Svečanost su organizirali Franjevačka klasična gimnazija u Visokom kao domaćin i "Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije – Visoko" čije je sjedište u Zagrebu. Središnji dio proslave obilježilo je predstavljanje javnosti knjige "Spomen-spis Povodom 90. obljetnice rođenja dr. fra Ignacija Gavrana" na čijoj je pripremi i objavljivanju dvije godine radila "Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije – Visoko". Zbornik je promovirao ugledni profesor Zagrebačkog sveučilišta, jezikoslovac prof. dr. Ivo Pranjković i sâm član "Udruge..." i jedan od urednika ovoga zbornika.

            U zborniku je na 570 stranica formata B5 objavljeno više od trideset priloga uglednih suradnika, znanstvenika iz Münchena, Zagreba, Rijeke, Dubrovnika, Zadra, Sinja, Sarajeva, Banje Luke, Mostara i Visokog.

            Središnji je dio proslave bio uokviren prigodnim poetsko-glazbenim programom koji su priredili đaci Gimnazije. Sve se odvijalo pod geslom "Za sve Bogu hvala" što je fra Ignacijevo geslo s njegove zlatne misle, kako je sam rekao, a misao je sv. Ivana Zlatoustoga.

            Uz brojne prigodne govore: ravnatelja gimnazije fra Pave Vujice, ravnatelja "Svjetla riječi" fra Petra Matanovića, predsjednika Udruge bivših đaka Nikole Žilića, provincijala Bosne Srebrene fra Mije Džolana, fra Ignaciju su se i skupu, među ostalima, obratili i predstavnici hercegovačke franjevačke provincije i sinjskoga sjemeništa i svetišta Gospe sinjske... Osobito je zapaženo bilo fra Ignacijevo obraćanje skupu. On se u kratkom presjeku osvrnuo na svoj život od vareškoga djetinjstva, preko sjemeništarskih i studentskih dana, profesionalnih obveza u Provinciji, pa sve do dana današnjega.

            Među brojnim je uzvanicama i gostima, ponajprije iz fra Ignacijevih Visokoga i Vareša, bio zapažen velik broj fra Ignacijeve subraće iz samostana i župa Provincije Bosne Srebrene, Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost BiH, Udruge đaka... iz Münchena, Zagreba, Sarajeva, središnje Bosne, te jednoga broja uglednika iz kulturnog i javnog života Sarajeva i Zagreba.


Uz svečanu akademiju, zbornik radova njemu posvećen, knjige iz edicije "Iz Bosne Srebrene" i četvrtu knjigu "Putova i putokaza", te značajnu medijsku pozornost kojima je obilježena 90 godina rođenja dr. fra Ignacija Gavrana, vrijedno je spomenuti izlazak i memoarske knjige fra Augustina Augustinovića "Od obale do obale" koja se pojavila tim povodom, a koju je sa španjolskog jezika preveo fra Ignacije.

Premda u fra Ignacijevoj službenoj biografiji nigdje ne piše da govori španjolski ili prevodi sa španjolskoga, ova Augustinovićeva knjiga je već drugi njegov prijevod sa španjolskoga. I prethodni je njegov prijevod sa španjojskoga bila Augustinovićeva knjiga. Njegova izvanredna "Povijest Isusova". Tako je fra Ignacije i devedesetu godinu svog života "obilježio radno"


ZBORNIK FRA IGNACIJU U ČAST

 

(Spomen-spis Povodom 90. obljetnice rođenja dr. fra Ignacija Gavrana, Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije – Visoko, Zagreb, 2004.)

 

 

            Kad je prije gotovo dvije godine Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije – Visoko na svojoj godišnjoj skupštini najavila pripremu i uputila poziv za zbornik u povodu 90. obljetnice rođenja fra Ignacija Gavrana izgledalo je to kao pogled u daleku budućnost. Ne toliko zbog vremena koje donosi životnu neizvjesnost i ambicije da se tragom već jednog zbornika (Zbornik u čast dr. fra Ignacija Gavrana prigodom 85. godišnjice rođenja, Zagreb, 1999.) ide u još zahtjevniji projekt, koliko zbog vlastite začuđenosti nije li o svemu malo prerano misliti. Danas tek kad je zbornik pred nama sa svoje 573 stranice B5 formata i s preko trideset radova, shvaćamo koliko je velik i impresivan posao urađen.

            Poduzetni, radini i izuzetno kompetentni urednici Jozo Džambo, Anto Jeličić i Ivo Pranjković okupili su autore i priloge koji zborniku daju dignitet vrijedan imena i djela, života fra Ignacija Gavrana. Prilozi uglednih autora, povjesničara, teologa, filozofa, povjesničara umjetnosti, književnika, jezikoslovaca iz Münchena, Zagreba, Rijeke, Dubrovnika, Zadra, Sinja, Sarajeva, Banje Luke, Mostara i Visokog u čast fra Ignaciju obradili su značajan broj tema iz oblasti kojima se kroz svoj život bavio i sâm fra Ignacije.

            Obrađujući crkvene teme, franjevačke teme, hrvatske teme, bosanskohercegovačke teme, likovnost, filozofiju, teologiju, jezikoslovlje... suradnici su, svatko iz svoga područja, donijeli niz znanstveno vrijednih priloga. U zborniku su prilozi poredani po abecednom redu autora, i znatiželjnika radi spomenut ćemo nekolicinu suradnika čija imena predstavljaju autoritete u današnjoj znanosti u nas. Ivo Banac, Velimir Blažević, Stipe Botica, Željka Čorak, Srećko Džaja, Darija Gabrić-Bagarić, Franjo Emanuel Hoško, Luka Markešić, Zvonimir Mrkonjić, Viktor Nuić, Bazilije Pandžić, Ivo Pranjković, Ivan Šarčević, Ante Šoljić... imena su koja su vrijednosno ovjerila ovaj značajni projekt.

            Što se, pak, tiče Vareša i ovoga zbornika, njegova je važnost prije svega u tome da je jedan Varešanin dobio još jedan zbornik (nakon zbornika o njegovu životu i djelu iz 1999.), ovaj put zbornik radova njemu u čast. U tom su zborniku široka biografija fra Ignacijeva, opsežan razgovor s njim, te veoma vrijedna i obimna bibliografija fra Ignacijevih djela i literature o njemu. K tomu, tu su i neki radovi koji se izravno odnose na fra Ignacijev život i djelo: Željke Čorak “Kolaž o pogledu fra Ignacijevu”; Zvonimira Mrkonjića “Prijetvorbe psovke: u kontekstu ‘Bludne psovke’ fra Ignacija Gavrana” i Ante Šoljića “Pomno pazite kako hodite (Fra Ignacije – pomni peripatetik)”.

            Uz ove tekstove su i dva dva priloga koja se u cijelosti odnose na Vareš: tekst Željka Ivankovića “Vareš u franjevačkim ljetopisima XVIII. stoljeća”  i prilog fra Andrije Nikića (inače već publiciran u njegovoj knjizi Katolici u Varešu do 2002. godine, objavljenoj prošle godine) “Katoličko pučanstvo u župi Vareš kroz stoljeća”, a vareški se kraj, župa Vareš i grad Vareš mogu susresti i u prilozima Joze Džambe “Bavarski botaničar Otto Sendtner u Bosni 1847. godine” i Fra Hrvatina Gabrijela Jurišića “Božji ugodnici franjevačke Bosne”.