POSLJEDNJI POZNAVATELJ BOSANČICE

 

ZAVIDOVIĆI - Matice krštenih i umrlih koje vodi katolička crkva godinama se ljubomorno čuvaju u crkvama i samostanima i predstavljaju dragocjenu riznicu podataka o prošlosti katoličkoga puka u BiH.Primjerice, vođena je precizna evidencija o raznim bolestima kao što je epidemija kuge, migracije stanovništva, te o jeziku i raznim oblicima imena i prezimena.
Jozo Lekić
Osim suhe statistike o imenima krštenih, vjenčanih i umrlih u maticama su bilježeni i značajni događaji od općeg i posebnog značaja. Rijetki su oni koji se bave izučavanjem matica, a jedan od njih je Jozo Lekić (78) iz Zavidovića, umirovljeni profesor povijesti.
Jozo je rođen u Varešu, a Vareš spada u rijetke župe koje imaju sačuvane sve matične knjige od polovice 17. do kraja 18. stoljeća i najstariju maticu iz 1843.godine kada franjevci počinju voditi ove knjige. Obzirom da su do pedesetih godina 18.stoljeća knjige pisane bosančicom, a zatim latinskim pismom, Jozo je bio primoran naučiti i služiti se ovim jezicima.
"Ljubav prema proučavanju matica pojavila se u meni davno, kada sam počeo istraživati porijeklo mog prezimena Lekić za koje sam izradio obiteljsko stablo. Ni sam ne znam koliko sam puta boravio u Kraljevoj Sutjesci i Sarajevu, tražeći po spisima ono što me zanima. Tijekom toga posla morao sam naučiti bosančicu, ili hrvatsku ćirilicu, kojom je pisan i čuveni Poljički statut. Nije mi žao truda, jer matice su trajna vrijednost, a u ratno vrijeme skrivane su na skrovita mjesta i tako sačuvane", govori nam Jozo.
Na temelju svojih istraživanja Jozo Lekić uradio je "Pregled obitelji Hrvata katolika župe Vareš od polovice 17. do kraja 18. stoljeća" i " Pregled obitelji Hrvata katolika župe Vareš za Pržiće s okolicom od polovice 17. do polovice 20. stoljeća". Pržići su Jozino rodno selo.
"Još uvijek za svoje pripremljene radove tražim izdavača, no teško je to u ova vremena pronaći ljude koji će pokazati interes za tiskanje knjiga.
Jozo Lekić
Ukoliko ne uspijem svoj trud ukoričiti u knjigu, ostavit ću to u zadaću novim generacijama", kaže Jozo. Građu koju je Jozo prikupio koristilo je Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", a dijelovi ovoga materijala objavljeni su u knjizi o Župi Jelaške. Nedavno su Jozu posjetili humanitarni djelatnici iz Njemačke koji su se raspitivali o mogućnostima tiskanja knjige na drugim jezicima. Njihov odgovor Jozo još čeka. (Boško Andrić)

 

Stranicu dizajnira i uredjuje Mladen Divković
Počevši sa brojem 94, Ivan Lovrić i ekipa u Varešu priređuju list "Bobovac" za web samostalno.
Danijel Munđer brine o e-mail imeniku.
Kao i uvijek nad svim ovim bdije i sve koordinira Gordan Mijatović.
Mnogo je onih koji svojim prilozima redovno obogaćuju naše forume. Ne nabrajamo ih samo iz jednog razloga - da nekoga ne zaboravimo.